Seneka Citati

„Drugi se poroci mogu prikriti i potajno njegovati; srdžba se otvoreno pokazuje i vidi na licu, a što je veća, to očitije izbija.“

„Ljudi su rođeni da se uzajamno pomažu, a srdžba da se uzajamno uništavaju: čovječanstvo voli zajedništvo, srdžba otuđenost.“

„Postoje stvari čiji su počeci u našoj moći, ali koje nas, kad se razviju, vuku vlastitom silom i ne ostavljaju nam mogućnost povlačenja.“

„Najpouzdanija je vrlina ona koja se dugo i pažljivo preispituje, vlada sobom te polako i promišljeno istupa u prvi plan.“

„Svatko tko sebe naziva nevinim više gleda na vanjske svjedoke nego na vlastitu savjest.“

„Onomu tko kažnjava ništa ne priliči manje od srdžbe, jer kazna ima tim veću moć da popravi čovjeka ako je presuda izrečena promišljenim sudom.“

„A što može biti nedostojnije mudraca nego da njegove strasti ovise o zloći drugih?“

„Da se ne bi srdio na pojedince, moraš oprostiti cijelom mnoštvu, moraš dati oprost cijelom ljudskom rodu.“

„Potrebna nam je ustrajna borba protiv trajnih zala koja se množe; ne, doduše, da ih iskorijenimo, nego samo da spriječimo da nas nadvladaju.“

„Sve što je drugima strah i trepet boji se za sebe.“

„Zla od kojih patimo mogu se izliječiti, a budući da smo rođeni s prirodnom sklonošću dobru, i sama će nam priroda pomoći ako pokušamo popraviti svoj život.“

„Što je spokojnije od uma u miru, a što napornije od srdžbe?“

„Neka mudrac bude umjeren, a kad nešto treba učiniti nešto odlučnije, neka u pomoć pozove snagu, a ne srdžbu.“

„I igre će biti korisne: jer umjeren užitak rasterećuje um i dovodi ga u pravu ravnotežu.“

„Uvijek trebamo pustiti da prođe neko vrijeme, jer vrijeme otkriva istinu.“

„Spremnost da povjerujemo onome što čujemo uzrokuje veliku štetu; često ne bismo trebali ni slušati, jer je u nekim slučajevima bolje biti prevaren nego sumnjati u prijevaru.“

„Ništa, dakle, ne hrani srdžbu više od pretjerane i nezadovoljne raskoši: um treba očvrsnuti grubim postupanjem kako ne bi osjetio nijedan udarac koji nije težak.“

„Pretpostavimo da nas kažnjavaju; ne mislimo samo na ono što trpimo nego i na ono što smo učinili: sudimo svom proteklom životu.“

„Koliko se dalje protežu pravila dužnosti od pravila zakona!“

„Što može biti nepravednije nego potajno povjerovati, a otvoreno se srditi?“

„Kao što svi udovi djeluju složno jer je u interesu cijelog tijela da svaki od njih ostane siguran, tako bi ljudi trebali štedjeti jedni druge, jer su rođeni za zajednicu.“

„Velikom je duhu svojstveno prezreti nanesene nepravde; najprezirniji oblik osvete jest ne smatrati protivnika vrijednim osvete.“

„Ništa nije nepravednije nego da netko naslijedi svađe svoga oca.“

„Ako se netko srdi na tebe, na njegovu srdžbu uzvrati dobročinstvima: svađa koju prihvaća samo jedna strana pada u vodu; za borbu je potrebno dvoje.“

„Koliko je slavnije odbiti od sebe sve nepravde i uvrede, poput nekoga tko nosi oklop neprobojan za svako oružje, jer osveta je priznanje da smo povrijeđeni.“

„Nema većeg dokaza velikodušnosti od toga da te ništa što te zadesi ne može potaknuti na srdžbu.“

„Neka naši pothvati, dakle, ne budu ni sitničavi ni preuzetni i nepromišljeni: neka naše nade ne odlutaju daleko od doma; ne pokušavajmo ništa u čemu bismo se, kad bismo uspjeli, čudili vlastitom uspjehu.“

„Kad god se čini da će rasprava biti dulja ili žešća nego obično, obuzdajmo je na samom početku, prije nego što ojača.“

„Ne vrijeđaju se svi ljudi na isti način; stoga trebaš znati koja je tvoja slaba točka kako bi je čuvao s osobitom pažnjom.“

„Tko želi doznati što se o njemu govori, tko iskapa zlobne priče čak i ako su ispričane u tajnosti, sam uništava vlastiti duševni mir.“

„Velik dio ljudi sam stvara razloge za ogorčenost, bilo da gaji neutemeljene sumnje bilo da preuveličava sitnice.“

„Stavimo se na mjesto onoga na koga se srdimo: sada nas pretjerana umišljenost o vlastitoj važnosti čini sklonima srdžbi, a posve smo spremni drugima činiti ono što ne možemo podnijeti da se čini nama.“

„Žestoko se bori sa sobom i, ako ne možeš pobijediti srdžbu, ne dopusti da ona pobijedi tebe: počeo si je svladavati ako se ne pokazuje, ako joj ne daješ oduška.“

„Na naše unutarnje misli postupno počinje utjecati naše vanjsko držanje.“

„Ne donosi svoj sud prema jednom satu ili jednom danu: razmotri ukupno usmjerenje svoga uma; čak i ako nisi učinio zlo, ipak si ga sposoban učiniti.“

„Koliko je bolje zaliječiti povredu nego je osvetiti?“

„Nikad neće biti dobro onomu komu je muka gledati da je ikome bolje nego njemu.“

„Želja za istim stvarima, koja je trebala biti spona prijateljstva, postaje izvor svađa i mržnje.“

„Sva naša osjetila treba odgajati da budu snažna: po prirodi mogu mnogo izdržati, pod uvjetom da ih duh ne razmazi.“

„Um je dovoljno snažan da podnese ona zla za koja je pripremljen.“

„Posve umirimo vlastitu savjest, ali ne trudimo se steći priznanje za sebe.“

„Život ne dopušta rasipanje i nemamo viška vremena koji bismo mogli odbaciti.“

„Ovaj dah koji nam je tako drag uskoro će nas napustiti: u međuvremenu, dok dišemo, dok živimo među ljudima, budimo čovječni; ne budimo nikome strah i trepet ni opasnost.“

„Velikom i dobrom duhu svojstveno je žudjeti ne za plodom dobrih djela, nego za samim dobrim djelima te tražiti dobrog čovjeka čak i nakon susreta s lošim ljudima.“

„Nitko ne zapisuje svoje darove u knjigu dugovanja niti poput pohlepnog vjerovnika zahtijeva povrat točno na dan i sat.“

„Dobročinstvo se ne može opipati ni uzeti u ruke; to je nešto što postoji samo u umu.“

„Mnogo više cijenimo ono što dolazi iz ruke koja rado daje nego ono što dolazi iz pune ruke.“

„Zdrav razum mora voditi naša dobročinstva; moramo razmotriti vrijeme, mjesto i karakter primatelja, jer to su utezi na vagi o kojima ovisi hoće li naši darovi biti dobro ili loše primljeni.“

„Doista, mnoge ljude nedostatak čvrstine čini darežljivima.“

„Predbacivati čovjeku baš u trenutku kad mu činiš uslugu čisto je ludilo; to znači miješati uvredu sa svojim dobročinstvima.“

„Stalno spominjanje vlastitih usluga vrijeđa osjećaje našeg prijatelja.“

„Klonimo se ispraznog hvalisanja: šutimo i pustimo da naša djela govore umjesto nas.“

„Trebamo gledati na ishod svojih dobročinstava kao i na njihov početak te davati ne samo ono što ljudi rado primaju nego i ono što će im poslije biti drago da su primili.“

„Najbolji je čovjek onaj koji rado daje, nikad ne traži ništa zauzvrat i veseli se kad mu se uzvrati, jer, budući da je doista i posve zaboravio što je dao, prima to kao da je dar.“

„Razmotrimo ne bismo li trebali biti još pažljiviji u izboru onoga komu ćemo dugovati nego onoga komu ćemo dati.“

„Najprije mi moraš dati osobnu slobodu odlučivanja, a zatim svoje dobročinstvo.“

„Tko dobročinstvo primi sa zahvalnošću, vraća njegov prvi obrok.“

„Riječi nisu potrebne; ako samo osjećamo kako bismo trebali, naša će se zahvalnost vidjeti na licu.“

„Nikad nam neće nedostajati razloga za prigovor ako dobročinstva gledamo s pogrešne strane.“

„Oni čiji je um posve usredotočen na ono što se nadaju steći s prezirom gledaju sve što je već njihovo.“

„Nitko ne može istodobno biti i zavidan i zahvalan, jer zavidni su skloni prigovaranju i tužni, dok su zahvalni radosni.“

„Sadašnje dobro još nije posve dovršeno, neka ga nezgoda može prekinuti; budućnost je neizvjesna i nesigurna; ali ono što je prošlo pohranjeno je na sigurnome.“

„Nema zasluge u zahvalnosti ako nije sigurno biti nezahvalan.“

„Neka dobročinstva davatelje mnogo stoje, a neka primateljima mnogo vrijede, a davatelje ne stoje ništa.“

„Dobročinstvo zahvalnom čovjeku donosi trajnu radost, a nezahvalnoga veseli samo na trenutak.“

„A tko je toliko uzvišen da ga sreća ne može dovesti u položaj u kojem mu treba pomoć čak i najnižega?“

„Svi ljudi potječu od istoga izvornog roda; nitko nije plemenitijeg podrijetla od drugoga, osim utoliko što mu je narav plemenitija i prikladnija za činjenje dobrih djela.“

„Dakle, govoriš li o prirodi, sudbini ili sreći, sve su to imena istoga Boga koji svoju moć upotrebljava na različite načine.“

„Ništa ne treba činiti bez razloga: dobročinstvo nije uistinu dobročinstvo ako se daje bez razloga, jer razum prati svako časno djelovanje.“

„Priroda svima nama daje ovu golemu prednost: svjetlost vrline podjednako obasjava svačiji um; čak je i oni koji je ne slijede vide.“

„U što se uzdamo radi sigurnosti ako ne u uzajamnu pomoć?“

„Korisno je biti zahvalan; ipak ću biti zahvalan čak i ako mi to naškodi.“

„Bolje je činiti dobro i lošima kako bismo činili dobro dobrima nego dobrima dati premalo iz straha da ćemo učiniti dobro lošima.“

„Mudrac razmatra obje strane: zna kolika je moć zabluda, koliko su ljudske prilike neizvjesne i koliko je prepreka uspjehu planova.“

„Lakše je vladati divljim narodima koji ne trpe tuđu vlast nego obuzdati vlastiti um i držati ga pod vlastitom vlašću.“

„Ne činiš čovjeku dobročinstvo time što mu prestaneš činiti nepravdu, niti ikad može biti dobra usluga ukloniti s njega teret koji si mu sam nametnuo.“

„Nikoga sreća nije uzdigla toliko visoko da mu prijatelj ne bi trebao tim više što mu ništa ne treba.“

„Ako si prijatelju koristan samo kad je u nevolji, a suvišan kad mu sve ide dobro, nisko procjenjuješ vlastitu vrijednost.“

„Tko previše misli o uzvraćanju dobročinstva, mora pretpostavljati da njegov prijatelj previše misli o tome da mu se uzvrati.“

„Nitko tko se ikad posvetio filozofiji ne postaje potpuno zao; ona tako duboko oboji njegov um da se njezine boje nikad ne mogu posve pokvariti i potamnjeti.“

„Strpljivim podnošenjem učinit ćeš prijatelja boljim čovjekom, a predbacivanjem ćeš ga u svakom slučaju učiniti lošijim.“

„Naš prijatelj nije čovjek kakvim smo ga se nadali vidjeti; ipak, za razliku od njega, mi ostanimo isti kakvi smo bili.“

„Čak i kod onih dobročinstava koja se čine izgubljenima, blagost će učiniti mnogo dobra; s ranama uma treba postupati jednako nježno kao s ranama tijela.“

„Nitko ne može samo sam zalutati, nego mora postati i uzrokom i savjetnikom tuđeg pogrešnog postupanja.“

„Istražimo stoga ne što se najčešće čini, nego što je za nas najbolje učiniti.“

„Najviše je dobro um koji prezire slučajnosti sreće i uživa u vrlini.“

„Sretan je, dakle, čovjek koji može ispravno prosuditi sve stvari: sretan je onaj koji je u sadašnjim okolnostima, kakve god bile, zadovoljan i u prijateljskom odnosu s uvjetima svoga života.“

„Čovjek treba biti nepristran i ne dopustiti da ga svladaju vanjske stvari: treba se diviti samo sebi, pouzdavati se u vlastiti duh i urediti život tako da bude jednako spreman i na sreću i na nesreću.“

„Možeš, dakle, smjelo izjaviti da je najviše dobro jedinstvo uma: jer gdje postoje sklad i jedinstvo, ondje moraju biti vrline; poroci su ti koji međusobno ratuju.“

„Griješiš, dakle, kad me pitaš zbog čega težim vrlini: jer tražiš nešto iznad najvišega.“

„Previše užitka šteti; ali kod vrline ne trebamo strahovati od bilo kakva pretjerivanja, jer je umjerenost sadržana u samoj vrlini.“

„Što god posjedovao, neću to ni pohlepno gomilati ni nepromišljeno rasipati.“

„Ništa neću činiti zbog javnog mišljenja, nego sve zbog savjesti: kad god nešto činim sam sa sobom, vjerovat ću da su oči rimskog naroda uprte u mene dok to činim.“

„U jelu i piću cilj će mi biti utažiti želje prirode, a ne puniti i prazniti trbuh.“

„Ukratko, moje bogatstvo pripada meni, a ti pripadaš svom bogatstvu.“

„Prestani, dakle, zabranjivati filozofima da posjeduju novac: nitko nije osudio mudrost na siromaštvo.“

„Postavi me za gospodara u kući vrlo bogata čovjeka; postavi me ondje gdje zlatno i srebrno posuđe služi najobičnijim potrebama; neću se više cijeniti zbog stvari koje, premda su u mojoj kući, ipak nisu dio mene.“

„Kad god se netko srami priznati pravi uzrok svoje patnje i kad ga stid navodi da je potisne u sebe, želje stiješnjene u malen prostor bez ikakva oduška međusobno se guše.“

„Usluge dobra građanina nikad ne propadaju uzalud: on čini dobro time što ga se čuje i vidi, svojim izrazom lica, kretnjama, tihom odlučnošću i samim hodom.“

„Ipak, prvo trebamo ispitati sebe, zatim posao koji namjeravamo obaviti, a potom one radi kojih ga obavljamo ili s kojima ga obavljamo.“

„Prije svega nužno je stvoriti istinitu procjenu sebe, jer u pravilu mislimo da možemo učiniti više nego što smo sposobni.“

„Nema koristi od prisiljavanja vlastitog uma da se bavi poslom koji mu ne odgovara: uzalud je boriti se protiv prirode.“

„Za prijatelje trebamo birati ljude koji su, koliko je moguće, slobodni od snažnih želja: jer poroci su zarazni, prelaze s čovjeka na njegova bližnjega i škode onima koji s njima dođu u dodir.“

„Pogledaj svemir: vidjet ćeš bogove posve bez imovine, kako ne posjeduju ništa, premda daju sve.“

„U svakom životnom položaju naći ćeš razonodu, opuštanje i užitke; dakako, pod uvjetom da si spreman zla olako shvatiti umjesto da ih mrziš.“

„Nijedno stanje ne može biti toliko bijedno da nepristran um u njemu ne može naći nikakvu naknadu.“

„Pozovi zdrav razum u pomoć protiv teškoća: moguće je ublažiti ono što je grubo, proširiti ono što je preusko i učiniti da teški tereti manje pritišću onoga tko ih vješto nosi.“

„Nemojmo ni zavidjeti onima na visokim položajima: visine koje nam izgledaju uzvišeno strme su i krševite.“

„Nikad se neću sramiti navesti dobru izreku zato što potječe od lošeg autora.“

„Znaj, dakle, da je svaki životni položaj prolazan i da se ono što se ikada dogodilo bilo kome može dogoditi i tebi.“

„Toliko se duboko u nama ukorijenilo zlo ravnanja prema tuđem mišljenju da se čak i tuga, najjednostavniji od svih osjećaja, počinje glumiti.“

„Ipak, i u tome moramo biti umjereni, jer velika je razlika između jednostavna i neuredna života.“

„Ljudskim je umovima potrebno opuštanje: nakon odmora ustaju bolji i snažniji.“

„Velika je razlika između toga da popustiš stisak kojim nešto držiš i da to ispustiš.“

„Nije važno što podnosiš, nego kako to podnosiš.“

„Neprekinuto blagostanje ne može podnijeti ni jedan udarac; ali onaj tko je neprestano ratovao sa svojim nesrećama patnjom je stekao deblju kožu, ne popušta ni pred kakvom nevoljom i, čak i kad padne, nastavlja se boriti na koljenu.“

„Smatram te nesretnim jer nikad nisi bio nesretan: prošao si kroz život ne susrevši protivnika; nitko neće upoznati tvoje snage, pa ni ti sam.“

„Nemoj se, molim te, bojati onoga što besmrtni bogovi primjenjuju na naše umove kao ostruge: nesreća je prilika za vrlinu.“

„Premda su sva pretjerivanja štetna, pretjerana je udobnost najštetnija od svih; djeluje na mozak, odvodi ljudske umove u isprazne maštarije i zastire gustim oblakom granice između istine i laži.“

„Kad se naviknemo na opasnost, počinjemo je prezirati.“

„Nema nesreće u onome što je navika učinila dijelom nečije prirode: ljudi postupno nalaze zadovoljstvo u onome na što ih je isprva tjerala nužda.“

„Suđenice nas vode, a duljina dana svakog čovjeka određena je u prvom satu njegova rođenja: svaki uzrok ovisi o nekom ranijem uzroku; jedan dug lanac sudbine određuje sve, javno i privatno.“

„Neranjivo nije ono što nikad nije pogođeno, nego ono što nikad nije ranjeno.“

„Fortuna ne daje vrlinu; stoga je ni ne oduzima.“

„Vrlina je slobodna, nepovrediva, nepomična, nepokolebljiva i toliko očvrsnula pred nesrećama da je one ne mogu saviti, a kamoli svladati.“

„Dobri ljudi međusobno žive u miru; loši jednako škode i dobrima i jedni drugima.“

„Neki ne žele slušati o svojoj dobi i sijedoj kosi te o svemu ostalome što se ljudi mole doživjeti.“

„Kako je kasno započeti život baš kad ga moramo napustiti!“

„Naša brzina u iskorištavanju vremena treba se stoga nadmetati s brzinom samog vremena, a mi trebamo piti iz njega kao iz brze bujice koja neće vječno teći.“

„Povlastica je smirena i spokojna uma pregledati sve dijelove svog života; ali umovi zaposlenih ljudi nalik su životinjama pod jarmom i ne mogu skrenuti u stranu ni osvrnuti se.“

„Prava se mudrost sastoji u tome da se ne udaljavamo od prirode i da svoje ponašanje oblikujemo prema njezinim zakonima i uzoru.“

„Koliko je sretniji onaj tko nikome ne duguje ništa osim onoga čega se može odreći s najvećom lakoćom!“

„Sav je život ropstvo: neka se stoga svatko pomiri sa svojom sudbinom, što manje na nju žali i prihvati svako dobro koje mu je nadohvat ruke.“

„Čovjek nije ništa manje razbojnik zato što mu se mač zaplete u odjeću žrtve i promaši cilj.“

„Ljudi najviše cijene darove ili redovite novčane potpore te iznajmljuju svoj rad, usluge ili brigu kako bi ih stekli; nitko ne cijeni vrijeme: daju ga mnogo slobodnije, kao da ništa ne stoji.“

„Ipak, ništa ne veseli um toliko koliko vjerno i ugodno prijateljstvo.“

„Ne primamo kratak život, nego ga mi činimo kratkim; i nismo siromašni danima, nego ih rasipamo.“

„Cijeli život treba učiti kako živjeti i, što će te možda još više iznenaditi, cijeli život treba učiti kako umrijeti.“

„Odgađanje je najveće rasipanje života: otima nam dan za danom i oduzima sadašnjost obećavajući nešto za poslije.“

„Mač pravde nije na dobrome mjestu u rukama srdita čovjeka.“

„Ništa nije gorče od duge neizvjesnosti; neki lakše podnose da im se nade ugase nego da im se odgađaju.“

„Mnogo je bolje posvetiti se nekolicini pisaca nego letimično prelistavati mnoge.“