Stoiq
Preuzmi

Epiktet Citati

„Neupućen čovjek za svoje loše stanje okrivljuje druge; onaj tko se tek počeo obrazovati krivnju pripisuje sebi; a onaj čija je izobrazba dovršena ne okrivljuje ni drugoga ni sebe.“
„Sjeti se da te ne vrijeđa osoba koja te psuje ili udara, nego tvoje mišljenje da su te stvari uvredljive. Kad te, dakle, netko razdraži, moraš znati da te razdražilo tvoje vlastito mišljenje.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 20)
„Stanje i obilježje neupućene osobe jest ovo: nikad ne očekuje korist ni štetu od sebe, nego od vanjskih stvari. Stanje i obilježje filozofa jest ovo: svaku korist i svaku štetu očekuje od sebe.“
„Neke su stvari u našoj moći, a druge nisu.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 1)
„A stvari koje su u našoj moći po prirodi su slobodne, ne podliježu ograničenjima ni zaprekama; stvari koje nisu u našoj moći slabe su, ropske, podložne ograničenjima, u tuđoj vlasti.“
„Ljude ne uznemiruju stvari koje se događaju, nego mišljenja o njima; primjerice, smrt nije ništa strašno, jer da jest, takvom bi se činila i Sokratu; strašno je, naime, mišljenje o smrti da je strašna.“
„Tko, dakle, želi biti slobodan, neka ne želi niti izbjegava išta što ovisi o drugima: ako se ne drži toga pravila, mora biti rob.“
„Jer ovo je tvoja dužnost: dobro odigrati ulogu koja ti je dodijeljena; a izbor uloge pripada drugome.“
„Možeš biti nepobjediv ako ne ulaziš ni u jedno nadmetanje u kojem pobjeda nije u tvojoj moći.“
„Jer ako je priroda dobra u našoj moći, u nama neće biti mjesta ni zavisti ni ljubomori.“
„I zapamti: ostaneš li pri istim načelima, ljudi koji su te isprva ismijavali poslije će ti se diviti; ali ako su te oni svladali, navući ćeš na sebe dvostruk podsmijeh.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 22)
„A tko može drugome dati ono što sam nema?“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 24)
„Ako mogu steći novac i pritom ostati skroman, vjeran i velikodušan, pokaži mi put pa ću ga steći.“
„Pri svakom činu razmotri ono što mu prethodi i ono što nakon njega slijedi; pa tek onda pristupi djelu.“
„Jer različiti su ljudi po prirodi stvoreni za različite stvari.“
„Nemoguće je, dakle, da osoba koja smatra da joj se nanosi šteta bude oduševljena onim što smatra uzrokom te štete, kao što je nemoguće da joj bude draga sama šteta.“
„Odmah odredi sebi neki karakter i način ponašanja kojih ćeš se držati i kad si sam i kad se susrećeš s ljudima.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 33)
„I neka šutnja bude opće pravilo, ili neka se govori samo ono što je potrebno, i to s malo riječi.“
„Kad se spremaš susresti s nekom osobom, osobito s nekim koga smatraju višim po položaju, predoči sebi što bi Sokrat ili Zenon učinili u takvim okolnostima i neće ti biti teško primjereno iskoristiti priliku.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 33)
„Jer ako nije ispravno to učiniti, izbjegni taj čin; ali ako jest ispravno, zašto se bojiš onih koji će ti nepravedno prigovarati?“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 35)
„Dok hodaš, kao što paziš da ne staneš na čavao ili ne uganeš stopalo, tako pazi da ne oštetiš vlastiti vladajući dio duše; i ako se držimo toga pravila u svakom činu, poduzet ćemo ga s većom sigurnošću.“
„Ovakva zaključivanja nisu dosljedna: bogatiji sam od tebe, dakle bolji sam od tebe; rječitiji sam od tebe, dakle bolji sam od tebe.“
„A kad ti netko kaže da ništa ne znaš, a ti se ne uznemiriš, tada budi siguran da si započeo rad (na filozofiji).“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 46)
„I što god tko o tebi rekao, ne obraćaj pozornost na to; jer to nije tvoja stvar.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 50)
„I ako se pred tobom pojavi nešto naporno, ugodno, slavno ili neslavno, sjeti se da je nadmetanje sada, da su Olimpijske igre sada i da se ne mogu odgoditi; te da o jednom porazu i jednom popuštanju ovisi hoće li napredak biti izgubljen ili sačuvan.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 50)
„Bolest je zapreka tijelu, ali ne i volji, osim ako sama volja tako odluči. Šepavost je zapreka nozi, ali ne i volji.“
„Nikad se ne nazivaj filozofom i među neupućenima ne govori mnogo o teoremima (filozofskim pravilima i poukama), nego čini ono što iz njih slijedi. Primjerice, na gozbi ne govori kako čovjek treba jesti, nego jedi kako treba.“
„Ukratko, budemo li promatrali, otkrit ćemo da ljudsko biće ništa ne boli toliko koliko ono što je nerazumno; i, naprotiv, da ga ništa ne privlači toliko koliko ono što je razumno.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 2)
„Bik ne nastaje odjednom, kao ni hrabar čovjek; moramo se zimi uvježbavati za ljetni pohod, a ne nepromišljeno srljati u ono što nas se ne tiče.“
„Kad bi čovjek mogao primjereno dati pristanak na ovaj nauk, da svi na poseban način potječemo od Boga i da je Bog otac i ljudi i bogova, vjerujem da nikad ne bi imao neplemenite ili niske misli o sebi.“
„Ako vrlina obećava sretnu sudbinu, smirenost i sreću, onda je svakako i napredak prema vrlini napredak prema svakoj od tih stvari.“
„Na temelju svega što postoji ili se događa u svijetu lako je hvaliti providnost ako čovjek posjeduje ove dvije osobine: sposobnost da vidi što pripada svim osobama i stvarima i što im se događa te zahvalnu narav.“
„A zašto se uznemirujem zbog bilo čega što se može dogoditi ako posjedujem veličinu duše?“
„Ipak ću ti pokazati da imaš snage i sredstva za veličinu duše i hrabrost; a ti meni pokaži koje snage imaš za prigovaranje i optuživanje.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 6)
„Jer koji je cilj rasuđivanja? Utvrditi istinite tvrdnje, ukloniti neistinite i uskratiti pristanak onima koje nisu jasne.“
„Zašto smo još uvijek lijeni, nemarni i tromi i zašto tražimo izgovore da se ne trudimo i ne budemo budni u razvijanju svoga razuma?“
„Ali o sebi mislimo kao da smo samo želuci, crijeva i spolni organi; bojimo se, želimo; laskamo onima koji nam u tome mogu pomoći, a i njih se bojimo.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 9)
„Što god, dakle, otkrijemo da je istodobno ispunjeno ljubavlju i u skladu s razumom, to pouzdano proglašavamo ispravnim i dobrim.“
„Jednom riječju, ni smrt ni progonstvo ni bol ni išta slično nisu uzrok tomu da nešto činimo ili ne činimo, nego naša vlastita mišljenja i naša volja (dogmata).“
„Jer slobodan je onaj komu se sve događa prema njegovoj volji i koga nitko ne može spriječiti.“
„Ne bi ništa vrijedilo išta znati kad bi se znanje prilagođavalo svačijem hiru.“
„Ondje gdje je čovjek protiv svoje volje, ondje je u zatvoru.“
„Jer veličina razuma ne mjeri se ni duljinom ni visinom, nego mislima.“
„Ne zahvaljuješ li radije bogovima što su ti dopustili biti iznad onih stvari koje nisu stavili u tvoju moć i što su te učinili odgovornim samo za one koje su u tvojoj moći?“
„Ali ako si postavljen na neki takav viši položaj, hoćeš li se odmah pretvoriti u tiranina? Zar se nećeš sjetiti tko si i nad kime vladaš?“
„Kad zatvoriš vrata i unutra stvoriš mrak, sjeti se da nikad ne kažeš da si sam, jer nisi; unutra je Bog i unutra je tvoj duh čuvar, a zašto bi im trebalo svjetlo da vide što radiš?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 14)
„Može li te itko spriječiti da pristaneš uz istinu? Nitko ne može.“
„Ali prigovaraš: „Ako preda me staviš strah od smrti, onda me prisiljavaš.“ Ne, ne prisiljava te ono što je pred tebe stavljeno, nego tvoje mišljenje da je bolje učiniti ovo ili ono nego umrijeti.“
„Ali ako je najveća šteta gubitak najvećih stvari, a najveća je stvar u svakom čovjeku volja ili izbor onakvi kakvi trebaju biti, i čovjeku je ta volja oduzeta, zašto se još i srdiš na njega?“
„Nemoj se diviti svojoj odjeći pa se nećeš srditi na lopova.“
„Stoga se trebamo vježbati u malim stvarima i, počevši od njih, prijeći na veće.“
„Ako je čovjek u nečemu nadmoćan ili misli da jest, iako nije, takav će se čovjek, ako je neupućen, zbog toga nužno uzoholiti.“
„Jer zapravo zahvaljujemo bogovima za one stvari u koje polažemo svoje dobro.“
„Zato je glavni i prvi posao filozofa ispitivati predodžbe, razlikovati ih i nijednu ne prihvatiti bez ispitivanja.“
„Ali kad je riječ o našem bijednom vladajućem dijelu duše, zijevajući i spavajući nemarno prihvaćamo svaku predodžbu, jer se šteta ne opaža.“
„Većina nas boji se obamrlosti tijela i smislila bi sva sredstva da takvo što izbjegne, ali ne marimo za obamrlost duše.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 5)
„Što je, dakle, čudno u tome da i u filozofiji mnoge istinite stvari neiskusnima izgledaju proturječno?“
„To je, dakle, početak filozofije: čovjekovo opažanje stanja vlastitog vladajućeg dijela duše; jer kad čovjek zna da je on slab, neće ga upotrebljavati za najteže stvari.“
„Jer ovo je izvor duševne uznemirenosti: željeti nešto što se ne događa.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 27)
„Ali taj je čovjek svjetiljku kupio po ovoj cijeni: zbog svjetiljke postao je lopov, nevjeran čovjek i nalik divljoj zvijeri.“
„Tako i ti, kad ne možeš navesti čovjeka da promijeni mišljenje, budi siguran da je dijete i plješći rukama zajedno s njim; a ako to ne želiš, šuti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 29)
„Je li sloboda išta drugo nego moć da živimo kako izaberemo?“
„Ako odlučiš biti skroman i vjeran, tko ti to neće dopustiti?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 2)
„Same stvari (građa) indiferentne su; ali njihova upotreba nije indiferentna.“
„Ondje gdje me se može spriječiti i prisiliti, stjecanje tih stvari nije u mojoj moći, niti je dobro ili loše; ali njihova upotreba jest ili loša ili dobra, a upotreba je u mojoj moći.“
„Tako skromni postupci čuvaju skromna čovjeka, a neskromni ga uništavaju; postupci vjernosti čuvaju vjerna čovjeka, a suprotni ga postupci uništavaju.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 9)
„Tako se stvari ispituju i važu kad su pravila spremna. A filozofirati znači ovo: ispitivati i potvrđivati pravila; zatim se njima služiti, kad su poznata, djelo je mudra i dobra čovjeka.“
„Ali ako postaviš truo i ruševan temelj, neće li tvoja bijedna mala građevina pasti tim prije što na nju stavljaš više građe, i to čvršće?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 15)
„Daj mi čovjeka kojemu je stalo do toga kako će nešto učiniti, a ne do stjecanja neke stvari, čovjeka kojemu je stalo do vlastita djelovanja.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 16)
„Stoga zbog nedostatka discipline uvijek nešto dodajemo predodžbi i prikazujemo stvari većima nego što jesu.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 16)
„Općenito, dakle, ako želiš da ti nešto postane navika, čini to; ako ne želiš da ti postane navika, nemoj to činiti, nego se navikni umjesto toga činiti nešto drugo.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 18)
„Jer ukloni strah od smrti i zamisli koliko god želiš gromova i munja pa ćeš spoznati koliki mir i vedrina vladaju u vladajućem dijelu duše.“
„Jesam li svjestan da ništa ne znam, kao što bi toga trebao biti svjestan čovjek koji ništa ne zna?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 21)
„Jer općenito — nemoj se zavaravati — nijedno živo biće nije toliko vezano ni za što koliko za vlastitu korist.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 22)
„Jer vladajućem dijelu duše loša čovjeka ne može se vjerovati: nesiguran je, nema pouzdana pravila kojim se vodi i u različitim ga trenucima svladavaju različite predodžbe.“
„Postoji li, dakle, i vještina slušanja, kao što postoji vještina govorenja?“
„Svaka pogreška uključuje proturječje: jer onaj tko griješi ne želi griješiti, nego biti u pravu, pa je jasno da ne čini ono što želi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 26)
„Duša je poput posude s vodom. Predodžbe su poput zrake svjetlosti koja pada na vodu. Kad se voda pomakne, čini se da se i zraka pomaknula, a ipak se nije pomaknula.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 3)
„Vladaj nama kao razumnim bićima: pokaži nam što nam koristi pa ćemo to slijediti; pokaži nam što nam ne koristi pa ćemo se od toga odvratiti.“
„Jer svakom je čovjeku uzrok njegova djelovanja mišljenje.“
„Ispitajmo jedni druge: ako imam neko loše mišljenje, ukloni ga; ako ga imaš ti, pokaži ga.“
„Imaš zlatno posuđe; ali tvoj govor, tvoja mišljenja, tvoji pristanci, tvoji pokreti (težnje) i tvoje želje od pečene su gline.“
„Hoće li se svijet okrenuti naglavce kad umreš?“
„Nije sve što je teško i opasno prikladno za vježbu; prikladno je ono što pridonosi ostvarenju onoga što nam je postavljeno kao cilj.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 12)
„Čovječe, ako si razdražljiv, vježbaj se u tome da podnosiš kad te vrijeđaju i da se ne uznemiruješ kad s tobom postupaju nečasno.“
„Ali ipak čovjek treba na neki način biti spreman i na to (biti sam), da može biti dovoljan sam sebi i biti sebi društvo.“
„Svaka velika moć (sposobnost) opasna je za početnike.“
„Iz ljudi moraš iskorijeniti ovo dvoje: oholost (ponos) i nepouzdanje. Oholost je mišljenje da ti ništa ne nedostaje (da ni u čemu nisi manjkav); a nepouzdanje je mišljenje da ne možeš biti sretan kad te okružuje toliko okolnosti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 14)
„Prestanite, zaklinjem vas bogovima, diviti se materijalnim stvarima. Prestanite se pretvarati u robove, najprije stvari, a zatim, zbog stvari, robove onih koji ih mogu dati ili oduzeti.“
„Što god mi daš, učinit ću to sretnim, povoljnim, časnim, nečim za čime će čovjek težiti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 20)
„Tesar ne dolazi i ne kaže: Slušajte me kako govorim o tesarskom umijeću; nego, kad preuzme gradnju kuće, izgradi je i dokaže da poznaje umijeće.“
„Jer sve što činimo, ako ne usmjerimo ni prema kakvu cilju, činit ćemo bez svrhe; a ako usmjerimo prema pogrešnom cilju, promašit ćemo metu.“
„Želiš li činiti dobro ili biti hvaljen?“
„Jer tko je dobar ako ne zna tko je? I tko zna što je ako zaboravlja da su stvari koje su nastale prolazne i da nije moguće da jedno ljudsko biće uvijek bude uz drugo?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 24)
„Zar ne znaš da dobar čovjek ništa ne čini radi dojma koji ostavlja, nego radi ispravna postupanja?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 24)
„Odaberi, dakle, hoćeš li biti veliki pijanac i ugodan svojim nekadašnjim drugovima ili trijezan čovjek i njima neugodan.“
„Ali ako ti čitanje ne osigurava sretan i smiren život, kakva je korist od njega?“
„Ako si poput vuka, moraš uzvratiti ugrizom i baciti još kamenja. Ali ako razmatraš što je primjereno čovjeku, pregledaj svoju riznicu, vidi s kojim si sposobnostima došao na svijet.“
„A tko je s tobom živio toliko dugo koliko ti sam sa sobom? I tko te može uvjeriti toliko snažno koliko ti možeš uvjeriti sebe; i tko ti je naklonjeniji i bliži nego što si ti sam sebi?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 6)
„Najprije nastoj da se ne zna što si: budi kratko vrijeme filozof za sebe (ili filozofiraj za sebe).“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 8)
„Bori se sa sobom, vrati se pristojnosti, skromnosti i slobodi.“
„A sada smatraj da ti je vlastito tijelo povjereno poput konja; peri ga, briši ga, pazi da se nitko od njega ne okreće i da mu se nitko ne uklanja s puta.“
„Je li ijedan dio života izuzet, tako da se na njega pažnja ne odnosi? Hoćeš li, naime, išta u životu učiniti lošije ako paziš, a bolje ako uopće ne paziš?“
„Ali ako mi uistinu vjeruješ, jasno je da mi vjeruješ zato što sam vjeran i skroman, a ne zato što sam ti govorio o svojim osobnim stvarima.“
„Ali ja sam razumno biće i trebam hvaliti Boga: to je moj posao; obavljam ga i neću napustiti tu službu dokle god mi je dopušteno zadržati je; a tebe pozivam da se pridružiš istoj pjesmi.“
„I dobro je da poznaješ vlastitu pripremljenost i moć kako bi u onome za što se nisi pripremio mogao ostati po strani i ne uznemiriti se ako drugi imaju prednost pred tobom.“
„I sudište i zatvor mjesta su, jedno visoko, a drugo nisko; ali volja može ostati jednaka ako odlučiš da je u obama zadržiš jednakom.“
„Ako se, dakle, moram izložiti opasnosti radi prijatelja i ako mi je dužnost čak i umrijeti za njega, čemu mi onda treba proricanje?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 7)
„A ovo je bilo prvo i glavno Sokratovo obilježje: nikad se ne razdražiti u raspravi, nikad ne izgovoriti ništa pogrdno ni uvredljivo, nego podnositi one koji vrijeđaju i prekinuti svađu.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 12)
„Kad vidim tjeskobna čovjeka, kažem: Što taj čovjek želi? Da ne želi nešto što nije u njegovoj moći, kako bi mogao biti tjeskoban?“
„Jesi li se potrudio naučiti što je dobar, a što loš čovjek i kako čovjek postaje jedno ili drugo?“
„A ako želiš biti lijep, mladiću, trudi se oko ovoga: stjecanja ljudske izvrsnosti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 1)
„Ti si ljudsko biće, a to je smrtno živo biće koje se može razumno služiti predodžbama.“
„Jer čovjeka se ne pokazuje prstom kao kamen ili komad drva; nego kad netko pokaže čovjekova načela, tada ga pokazuje kao čovjeka.“
„Ali u javnosti ne zahtijevaj više nego što ti pripada niti pokušavaj prisvojiti ono što pripada svima.“
„Jer želim da me bolest ili smrt zateknu dok se ne brinem ni o čemu drugom osim o vlastitoj volji, kako bih bio slobodan od uznemirenosti, slobodan od zapreka, slobodan od prisile i u stanju slobode.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 5)
„Ne miješaj, dakle, različite stvari i ne očekuj da ćeš, dok radiš na jednoj, napredovati u drugoj.“
„Kao što se vježbamo protiv sofističkih pitanja, tako se svakodnevno trebamo vježbati protiv predodžbi; jer i te nam predodžbe postavljaju pitanja.“
„Sada (trebaš reći), građa na kojoj radim moj je razum, kao što je drvo tesaru, a koža postolaru; moj je posao ispravna upotreba predodžbi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 22)
„Ali prije svega kiničarov vladajući dio duše mora biti čišći od sunca; ako nije, nužno je lukav nitkov i čovjek bez načela, jer će koriti druge dok je i sam zapleten u kakav porok.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 22)
„Je li za tebe sramotno ono što nije tvoj vlastiti čin, ono čemu nisi uzrok, ono što te slučajno zadesilo, poput glavobolje ili vrućice?“
„Ljudi pitome lavove drže zatvorenima i hrane ih, a neki ih vode sa sobom; i tko će reći da je taj lav slobodan? Nije li istina da je, što udobnije živi, to više u ropskom položaju?“
„Jer nitko se ne boji samoga cara, nego se boji smrti, progonstva, oduzimanja imovine, zatvora i sramote.“
„Može li onaj tko želi išta što ovisi o drugima biti slobodan od zapreka?“
„Jer strah proizlazi iz onoga što očekuješ, a tuga iz onoga što je prisutno.“
„Jer i dobar glumac bolje čuva svoj lik time što prestane kad treba prestati nego kad nastavlja glumiti preko prikladnog vremena.“
„Ne pravi od toga tragičnu predstavu, nego govori o tome onako kako jest: sada je vrijeme da se tvar (tijela) rastavi na ono od čega je sastavljena.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 7)
„Kad se, dakle, ne bojim ničega što mi tiranin može učiniti niti želim išta što mi može dati, zašto još uvijek gledam s čuđenjem (divljenjem)?“
„Ali ako se razbije lonac u kojem se kuhalo tvoje meso, moraš li umrijeti od gladi zato što nemaš lonac na koji si navikao?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 10)
„Jer sloboda se osigurava ne ispunjavanjem ljudskih želja, nego uklanjanjem želje.“
„Teškoće pokazuju ljudski karakter. Stoga, kad te zadesi teška kriza, sjeti se da si poput neiskusna mladića s kojim se hrva Bog, njegov trener.“
„Koji je prvi posao filozofa? Odbaciti umišljenost: jer čovjek ne može početi učiti ono što misli da zna.“
„Nijedna velika stvar ne nastaje odjednom, kao ni grozd ili smokva. Kažeš li mi sada: „Želim smokvu“, odgovorit ću da joj treba vremena. Neka najprije procvjeta, zatim donese plod i onda sazri.“
„Jer strašna nije smrt ni bol, nego strah od boli ili smrti.“
„Svaka navika i svaka sposobnost učvršćuju se i jačaju odgovarajućim djelima: sposobnost hodanja hodanjem, trčanja trčanjem. Želiš li imati sposobnost čitanja, čitaj; pisanja, piši.“
„Moramo najbolje iskoristiti ono što je u našoj moći, a ostalo prihvatiti onako kako priroda daje.“
„Kamo god otišao, bit će mi dobro: jer ni ovdje mi nije bilo dobro zbog mjesta, nego zbog mojih sudova, a njih ću ponijeti sa sobom, jer mi ih nitko ne može oduzeti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 7)
„Kad ti stigne kakva uznemirujuća vijest, imaj na umu da vijesti ne mogu utjecati ni na što u području volje.“
„Jer nisam besmrtan, nego čovjek, dio svemira kao što je sat dio dana. Poput sata moram biti ovdje i poput sata proći.“
„Čovječe, pazi na jedno: pogledaj po kojoj cijeni prodaješ svoju volju. Ako ništa drugo, nemoj svoju volju prodati jeftino.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 2)
„Nijedan čovjek nije gospodar drugoga čovjeka; njegovi su gospodari samo smrt i život, užitak i bol.“
„Kao što loši glumci ne mogu pjevati sami, nego samo u velikoj skupini, tako neki ljudi ne mogu hodati sami. Čovječe, ako išta vrijediš, moraš hodati sam, razgovarati sa sobom i ne skrivati se u zboru.“
„Što bi, dakle, htio da te smrt zatekne kako radiš? Ja bih htio da me zatekne zaokupljenog kakvim čovječnim zadatkom, kakav god bio — nečim plemenitim, dobročiniteljskim, što unapređuje opće dobro.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 10)
„Ako, dakle, ne želiš biti sklon srdžbi, ne hrani naviku srđenja, ne dodaj gorivo vatri. Za početak šuti i broji dane u kojima se nisi srdio.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 18)
„Odlazak u tuđinu mala je promjena; smrt je veća promjena — iz onoga što sada jest, ne u ono što ne postoji, nego u ono što sada nije.“
„Pokaži mi nekoga tko je bolestan, a ipak sretan, u opasnosti, a ipak sretan, umire, a ipak je sretan, u progonstvu i sretan, u sramoti i sretan.“
„Najprije reci sebi kakav čovjek želiš biti; kad to odlučiš, postupaj prema tome u svemu što činiš.“
„Kad nakratko popustiš u pažnji, nemoj zamišljati da ćeš je povratiti gdje god poželiš, nego dobro upamti da te današnja pogreška nužno mora dovesti u lošiji položaj u drugim prilikama.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 12)
„Jer gdje drugdje postoji prijateljstvo nego ondje gdje su vjernost i čast, gdje ljudi daju i primaju ono što je dobro i ništa drugo?“
„Pa kakvu korist sportaš ima od čovjeka koji se s njim hrva? Najveću. Tako mi osoba koja me vrijeđa pomaže da se uvježbam za nadmetanje: uči me da budem strpljiv, slobodan od strasti i blag.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 20)
„Nesretni čovječe, zar ti nije dovoljno ono što vidiš iz dana u dan? Možeš li ugledati išta bolje ili veće od sunca, mjeseca, zvijezda, cijele zemlje, oceana?“
„Nogu ćeš mi okovati — da, ali moju volju — ne, nju ni Zeus ne može svladati.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 1)
„Nećeš li, dakle, promatrati svečanu povorku i slavlje dokle god ti je to dano, a zatim, kad te Bog povede van, otići s naklonom njemu i zahvalom za ono što si čuo i vidio?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Zapamti da ljude ne čini bijednima i pokornima drugima samo želja za položajem i bogatstvom nego i želja za mirom, dokolicom, putovanjima i učenjem.“
„Kad bi izgubio vještinu u gramatici ili glazbi, smatrao bi taj gubitak štetom; a ako ćeš izgubiti čast, dostojanstvo i blagost, zar to smatraš ničim?“
„Filozofska škola, gospodo, liječnička je ordinacija. Iz nje morate izaći s boli, a ne s užitkom.“
„Čovjek koji se mnogo druži s drugima, bilo radi razgovora, druženja uz vino ili općenito radi društva, mora ili sam postati nalik njima ili njih preobraziti na svoju sliku.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 16)
„Nećeš li za početak postaviti ovaj temelj — to jest ispitati svoju odluku i vidjeti je li valjana ili nevaljana, pa tek onda na njoj graditi svoju čvrstinu i nepokolebljivu odlučnost?“
„Dobar i plemenit čovjek ne svađa se ni s kim i, koliko je u njegovoj moći, ne dopušta ni drugima da se svađaju.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 5)
„Nije li bolje imati samopoštovanje nego biti bogat?“
„Je li moguće potpuno izbjeći pogreške? Ne, nemoguće je; ali moguće je neprestano usmjeravati um na izbjegavanje pogrešaka.“
„A ipak brinemo za svoje tjelešce, za malo svoje imovine, za ono što će car misliti, ali uopće ne brinemo za ono što je u nama.“
„U teoriji je prilično lako ispitivati i pobijati neuke, ali u praktičnom životu ljudi ne pristaju na provjeru i mrzimo čovjeka koji nas ispituje i razotkriva.“
„Ali pravi vodič, kad nađe čovjeka kako luta, odvede ga na pravi put umjesto da ga ostavi uz porugu ili uvredu.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 12)
„Čovjek može istinski susresti drugog čovjeka tek kad upozna njegova uvjerenja i zauzvrat mu pokaže svoja.“
„Kad vidiš drugoga na položaju, nasuprot njegovu položaju postavi činjenicu da tebi položaj nije potreban; kad vidiš drugoga bogatog, pogledaj što ti imaš umjesto toga.“
„Nećeš li, dakle, pustiti druge ljude na miru i postati vlastiti učitelj i učenik?“
„Svako je umijeće, dok se poučava, zamorno onomu tko u njemu nije vješt ni iskusan.“
„Ne traži da se događaji odvijaju po tvojoj volji, nego neka tvoja volja bude da se događaju onako kako se događaju, i imat ćeš mir.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 8)
„Vježbaj se, dakle, da svakoj mučnoj predodžbi suprotstaviš riječi: „Ti si samo predodžba i uopće nisi ono što se čini da jesi.““
„Ako voliš vrč, reci da voliš vrč; tada se nećeš uznemiriti ako se razbije. Ako ljubiš svoje dijete ili svoju ženu, reci sebi da ljubiš ljudsko biće, jer se tada, ako ga smrt pogodi, nećeš uznemiriti.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 3)
„Nikad ni za što ne reci: „Izgubio sam to“, nego reci: „Vratio sam to.“ Je li ti dijete umrlo? Vraćeno je.“
„Sve ima dvije ručke: jednu za koju to možeš nositi i drugu za koju ne možeš.“
„Zapamti da si glumac u predstavi, a pisac odabire kakva će ona biti: želi li kratku, kratka je; želi li dugu, duga je.“
„Ako ti netko kaže da taj i taj loše govori o tebi, nemoj se braniti od onoga što govori, nego odgovori: „Nije znao za moje ostale mane, inače ne bi spomenuo samo ove.““
„Kad ti čovjek govori ili čini zlo, sjeti se da to čini ili govori zato što misli da mu tako dolikuje. On ne može slijediti ono što se tebi čini dobrim, nego samo ono što se njemu čini dobrim.“
„Kad zamisliš neki užitak, pazi da te ne ponese poput drugih predodžbi. Pričekaj malo i zastani. Zatim se sjeti dviju stvari: koliko ćeš dugo uživati u tom užitku i koliko ćeš se dugo poslije kajati i koriti sebe.“
„Stoga prije svega nastoj ne dopustiti da te predodžbe ponesu. Jer ako jednom dobiješ na vremenu i odgodiš reakciju, lakše ćeš vladati sobom.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 20)
„Ako ti se ikad dogodi da se okreneš vanjskim stvarima tako da poželiš ugoditi drugome, znaj da si izgubio svoj životni plan.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 23)
„Želiš li napredovati, moraš se zadovoljiti time da u vanjskim stvarima izgledaš kao budala i prostodušnik; ne želi da ljudi misle da išta znaš, a ako te netko smatra važnim, ne vjeruj sam sebi.“
„Moraš biti jedan čovjek, dobar ili loš; moraš razvijati ili vladajući dio svoje duše ili svoje vanjske darove; moraš se baviti ili svojim unutarnjim čovjekom ili vanjskim stvarima.“
„Svakom je čovjeku tijelo mjera njegove imovine, kao što je stopalo mjera njegove cipele. Držiš li se te granice, sačuvat ćeš pravu mjeru; prijeđeš li je, na kraju ćeš neizbježno biti odnesen niz provaliju.“
„Ako se čovjek brzo pere, ne reci da se pere loše, nego da se pere brzo. Ako čovjek pije mnogo vina, ne reci da pije loše, nego da pije mnogo. Jer dok ne utvrdiš koji ga sud na to potiče, kako znaš da postupa loše?“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 45)
„Prolila ti se kap ulja? Ukraden ti je gutljaj vina? Reci sebi: „To je cijena koja se plaća za slobodu od strasti, to je cijena smirena uma.““
― EpiktetPriručnik (poglavlje 12)
„Ako pokušaš igrati ulogu iznad svojih snaga, ne samo da se u njoj osramotiš nego i zanemariš ulogu koju si mogao uspješno odigrati.“
„Znak je tupa uma zadržavati se na brizi o tijelu, produljivati vježbanje, jelo, piće i druge tjelesne funkcije. Te stvari treba obavljati kao sporedne; svu pažnju moraš posvetiti umu.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 41)
„Kad prihvatiš jednostavan život, ne ponosi se time, a ako piješ samo vodu, ne govori u svakoj prilici: „Ja pijem samo vodu.“ A ako se ikad poželiš naporno vježbati, zadrži to za sebe i ne pravi od toga predstavu.“
„Kad ti se bilo što dogodi, uvijek se sjeti okrenuti sebi i upitati koju sposobnost imaš da se s time nosiš.“
„Kad ideš u posjet nekom moćniku, pripremi svoj um mišlju da ga nećeš naći kod kuće, da te neće pustiti unutra, da će ti zalupiti vratima pred licem i da neće obraćati pozornost na tebe.“
„U razgovoru izbjegavaj često i pretjerano spominjati vlastita djela ili pustolovine; jer drugi ne uživaju u slušanju onoga što ti se dogodilo onoliko koliko ti uživaš u pripovijedanju svojih pustolovina.“
„A što ti je uistinu draže? Novac ili vjeran, skroman prijatelj?“
„Iz dana u dan drži pred očima smrt, progonstvo i sve što se čini strašnim, a ponajviše smrt, pa ti se misli nikada neće okretati niskome i nikada nećeš ništa željeti preko mjere.“
„A ako još nisi Sokrat, ipak trebaš živjeti kao netko tko bi želio biti Sokrat.“
― EpiktetPriručnik (poglavlje 51)
„Ne smij se mnogo, ni mnogim stvarima, ni bez suzdržanosti.“
„Pa kad si sam, trebaš to nazivati mirom i slobodom i smatrati se jednakim bogovima; kad si u velikom društvu, ne trebaš to nazivati gomilom, ruljom ili smetnjom, nego blagdanom i slavljem, te tako sve prihvaćati zadovoljna duha.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 12)
„Ako nije vjerojatno da je puževo dobro u njegovoj kućici, je li vjerojatno da je čovjekovo dobro u njegovu tijelu?“
„Kao što sažalijevamo slijepe i hrome, tako trebamo sažalijevati one kojima su najviše upravljačke sposobnosti zaslijepljene i osakaćene.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 28)
„Bit dobra i zla leži u stavu volje.“
„Ako svoju pouku nisi naučio da bi je pokazao na djelu, zašto si je naučio?“
„Jer kad jednom dopustiš da vanjske stvari vladaju onim što je tvoje, bolje ti je postati rob i završiti s tim.“
„Teško je sjediniti i spojiti ove osobine — marljivost čovjeka koji se posvećuje materijalnim stvarima i postojanost onoga tko ih zanemaruje — ali nije nemoguće.“
„Činim samo ono što je u mojoj moći, utapam se, ako se već moram utopiti, bez straha, ne vičem niti optužujem nebo, jer znam da ono što se rodi mora i propasti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 5)
„Možemo li, dakle, zaključiti da ni u području ponašanja nije dovoljno samo željeti postati dobar, nego da se određene stvari moraju naučiti?“
„Ali je li bolje govoriti ili šutjeti, govoriti ovako ili onako, je li to primjereno ili neprimjereno — jednom riječju, odlučiti o prilici i svrsi svakog govora — sve su to pitanja samo za jednu sposobnost, za volju.“
„Nauči podnositi podsmijeh, osvrni se oko sebe, ispitaj sebe kako bi mogao spoznati tko si.“
„Čovječe, najprije razmotri što poduzimaš; zatim razmotri vlastite snage i ono što možeš podnijeti.“
„Može li netko biti prognan izvan svemira? Ne može. Kamo god pođem, ondje je sunce, ondje je mjesec, ondje su zvijezde, snovi, znamenja i razgovor s bogovima.“
„Nadalje, kad ti se mašta (koja nije u tvojoj vlasti) duboko zarije u dušu, suprotstavi joj se razumom, svladaj je, ne dopusti joj da ojača ili prijeđe na sljedeći korak, dozivajući kakve god slike poželi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 24)
„Ostani, dakle, budan i pazi na svoje predodžbe: ono što ti je povjereno na čuvanje nije sitnica, nego samopoštovanje, čast, postojanost, smiren um nedirnut nevoljom, strahom ili uzbuđenjem — jednom riječju, sloboda.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 3)
„Stoga čovjeka ne mogu nazvati marljivim ako mi samo kažu da čita ili piše, ne, čak ni ako dodaju: „Radi cijelu noć“, osim ako znam radi čega radi.“
„Nikad ne smiješ hvaliti ili kuditi ljude zbog osobina koje su indiferentne, nego zbog njihovih sudova.“
„I tako se nečistoća duše sastoji u lošim sudovima, a pročišćenje u stvaranju ispravnih sudova u njoj; čista je duša ona koja ima ispravne sudove, jer samo je to čuva od zbrke i onečišćenja u njezinim djelatnostima.“
„Zapamti da se u životu moraš ponašati kao na gozbi. Jelo se dodaje uokolo i stigne do tebe; ispruži ruku i pristojno ga uzmi. Prođe mimo tebe; ne zadržavaj ga.“